Galija – ili u stvari mala galija, ratni brod na vesla sa jednim jarbolom i Latinskim jedrom. Naoružana sa 2-3 topa, sa 14-24 klupe po strani za veslače – vojnike.
Galijica je ratni brod na vesla sa jednim jarbolom i Latinskim jedrom. Naoružana sa 2-3 topa, sa 14-24 klupe po strani za veslače – vojnike.
. Veslači su se zvali galijoti. U 17. st. u Sredozemnome moru galije su dostigle puni procvat. Mnoge su bile raskošno uređene. Obična galija, za razliku od “kapitane”, koja je bila veća, i “reale”, koja je bila najveća, imala je 47 m duljine, šest metara širine i dva do tri metra gaza. Drvo za gradnju broda bilo je brestovina, hrastovina, borovina i arisovina. Posadu na dubrovačkoj galiji u 17. st. činili su kapetan, komit, brodski pisar, časnik na pramcu, ekonom, potkomit, zapovjednik straže, zapovjednik veslača i dr. Prosječno je naoružana s pet topova na pramcu i s 12 bacača projektila na bokovima. Kao pogonsko sredstvo galije su imale 25 pari vesala i dva latinska jedra. Posada se sastojala od 250 veslača, 120 mornara i oko 50 vojnika za borbu. Veslačima je upravljao njihov nadglednik bičem i davanjem takta. Veslači su mogli biti plaćenici i kažnjenici.
Dubrovačkoj republici na galiji službena je bila zastava svetoga Vlaha (Vexillum Sancti Blasii), a katkad i jednostavna s natpisom Libertas.
